Zamislite da ste računovođa koji svaki mesec provodi sate
usaglašavajući izvode iz banke sa glavnom knjigom, ručno kopirajući
formule i ispravljajući greške nastale od copy-paste operacija. Sada
zamislite da isti posao obavite za nekoliko minuta, uz pomoć pametnih
Excel funkcija i veštačke inteligencije koja piše formule umesto vas.
Ovo nije daleka budućnost — ovo je 2026. godina.
Microsoft Excel je u poslednjih nekoliko godina doživeo tihu, ali
duboku revoluciju. Nove funkcije poput LAMBDA,
LET, XLOOKUP i dinamičkih nizova
transformišu Excel iz alata za unos podataka u pravu platformu za
automatizaciju. Uz to, AI asistenti poput Microsoft Copilota i ChatGPT-a
postaju svakodnevni partneri računovođama koji žele da iskoriste ove
mogućnosti. Pitanje je: da li je ova promena dobra vest za profesiju,
ili nas vodi ka nečemu što ne možemo u potpunosti kontrolisati?
Optimistična
perspektiva: Excel konačno radi za nas
Zagovornici novih Excel funkcija s pravom ističu da ove promene
donose konkretne, merljive koristi za računovođe.
Dinamički nizovi — funkcije poput
FILTER, SORT, UNIQUE i
SEQUENCE — eliminišu potrebu za ručnim kopiranjem formula.
Kada se podaci promene, rezultati se automatski ažuriraju. Za računovođu
koji prati troškove po kategorijama ili dobavljačima, ovo znači da
izveštaj koji je nekad zahtevao sat vremena sada nastaje za nekoliko
minuta.
XLOOKUP je konačno zamenio zastareli
VLOOKUP, koji je decenijama bio izvor grešaka. Nova
funkcija pretražuje podatke u oba smera, automatski vraća prilagođenu
poruku umesto greške #N/A, i savršeno se integriše sa
dinamičkim nizovima. Usaglašavanje dve liste transakcija — nekad
mukotrpan posao — postaje gotovo automatsko.
LET i LAMBDA donose nešto što Excel
nikad ranije nije imao: mogućnost pisanja sopstvenih, višekratno
upotrebljivih funkcija bez ijedne linije VBA koda. Računovođa može
jednom napisati funkciju za obračun amortizacije po određenoj metodi,
dati joj ime, i koristiti je u celoj radnoj svesci kao bilo koju drugu
Excel funkciju. Poslovnu logiku više ne treba ponavljati u svakoj ćeliji
— enkapsulira se jednom i primenjuje svuda.
Napredne Lambda pomoćne funkcije — MAP,
REDUCE, SCAN i
MAKEARRAY — idu korak dalje. SCAN generiše
kumulativne vrednosti (idealno za praćenje novčanog toka),
MAP primenjuje istu logiku na celu listu podataka, a
MAKEARRAY može automatski kreirati kompletne tabele
amortizacije na osnovu samo nekoliko ulaznih parametara.
Istraživanja potvrđuju ove koristi: studije pokazuju da generativna
AI povećava produktivnost, posebno kod manje iskusnih radnika, i ubrzava
usvajanje novih veština. Microsoft Copilot u Excelu može objasniti
složenu formulu korak po korak, predložiti odgovarajuću funkciju na
osnovu opisa problema, ili automatski generisati formulu na osnovu upita
na prirodnom jeziku. Za računovođu koji uči nove alate, ovo je kao imati
iskusnog kolegu uvek pri ruci.
Pesimistična
perspektiva: kada automatizacija postane zamka
Međutim, postoji i druga strana ove priče — ona o kojoj se ređe
govori.
Istorija finansija puna je primera katastrofalnih grešaka u tabelama.
JPMorgan Chase je izgubio 6,2 milijarde dolara delimično zbog greške u
Excel modelu. Barclays je slučajno kupio ugovore koje nije hteo jer su
skriveni redovi postali vidljivi pri konverziji fajla. Ove greške su
nastale u relativno jednostavnim tabelama. Šta se dešava kada formule
postanu toliko složene da ih niko u firmi ne razume u potpunosti?
“Black-box” formule su realan rizik. Složena
LAMBDA funkcija ili formula generisana od strane AI može
biti sintaksički ispravna, ali logički pogrešna na način koji je teško
uočiti. Istraživanja pokazuju da AI alati poput ChatGPT-a često
“haluciniraju” — generišu formule koje izgledaju ispravno, ali daju
pogrešne rezultate u određenim scenarijima. Računovođa koji nekritički
prihvata AI predloge izlaže se ozbiljnom riziku.
Preterano oslanjanje na automatizaciju — takozvani
“automation bias” — je psihološki fenomen gde ljudi prestaju da kritički
proveravaju rezultate koje generiše mašina. U računovodstvu, gde tačnost
nije opcija već zakonska obaveza, ovo može imati ozbiljne posledice za
usklađenost sa propisima i finansijsko izveštavanje.
Postoji i pitanje transparentnosti i revizije.
Regulatorni okviri zahtevaju da finansijski izveštaji budu proverljivi i
dokumentovani. Kada formula postane toliko složena da je ni sam autor ne
može lako objasniti revizoru, to je problem. AI generisane formule često
nemaju jasnu dokumentaciju o tome kako su nastale i zašto rade na
određeni način.
Konačno, tu je i pitanje uticaja na radna mesta.
Automatizacija rutinskih zadataka — usaglašavanja, sortiranja,
formatiranja — smanjuje potrebu za juniorskim računovođama koji su
tradicionalno obavljali te poslove. Dok iskusni stručnjaci dobijaju
moćne alate, mlađi kadrovi možda neće imati prilike da razviju osnovna
znanja kroz praksu.
Zaključak:
Mudrost je znati kada verovati alatu
Nove Excel funkcije i AI asistencija nisu ni spas ni pretnja same po
sebi — one su alati čija vrednost zavisi od načina na koji ih
koristimo.
Računovođa koji savlada LAMBDA, dinamičke nizove i
XLOOKUP dobija realnu prednost: brži rad, manje grešaka u
rutinskim zadacima, i više vremena za analitičke i strateške poslove
koji zaista zahtevaju ljudsku prosudbu. AI asistenti mogu ubrzati učenje
i pomoći u pisanju složenih formula — ali samo ako korisnik razume šta
formula treba da uradi i može da proveri da li to zaista radi.
Praktični saveti za bezbednu primenu: – Uvek
formatirajte podatke kao Excel tabele (Ctrl+T) — formule
postaju čitljivije i robusnije – Dokumentujte složene
LAMBDA funkcije u Name Manager-u — objasnite svrhu i logiku
– Svaku AI generisanu formulu testirajte na poznatim primerima pre
primene na stvarnim podacima – Uspostavite proceduru obavezne provere:
nijedan AI rezultat ne ide u finalni izveštaj bez ljudske validacije –
Koristite AI za učenje i istraživanje, ali za kritične numeričke
proračune oslanjajte se na transparentne, proverljive nativne Excel
funkcije
Uloga računovođe se menja — od izvršioca manuelnih zadataka ka
supervizoru automatizovanih sistema i strateškom savetniku. Uspeh u
2026. godini neće zavisiti samo od toga koliko dobro koristite nove
alate, već pre svega od mudrosti da znate kada, kako i koliko im
verovati.